Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave praznik Preobraženja gospodnjeg. Na današnji dan, prema verovanju, preobražava se list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.

Ovaj praznik pada u Gospojinskom postu koji su, mahom žene postile, ali tog dana je običaj da niko bez izuzetka ne mrsi. Posvećen je sećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu.

Prema Jevanđeljima, Isus je treće godine svoje zemaljske propovedi, na Tavor poveo svoje učenike Petra, Jakova i Jovana i pred njima se pojavio preobražen „sa licem sjajnim kao sunce i haljinama svetlim kao sneg“.

Hristos, koji se preobrazio na Gori u prisustvu Mojsija i proroka Ilije, najavio je nebesku snagu nove vere i svoju ulogu Cara nad carevima koja nadilazi starozavetne zakone i proroke.

U pravoslavnim hramovima se na Preobraženje iznosi i blagosilja novi rod grožđa, koje se prema pravoslavnom srpskom običaju, prvi put jede na ovaj praznik.

U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se poslednji put kupa u rekama, jer se za ovaj praznik vezuje i smena godišnjih doba. Osim toga, oostoji verovanje da se o ovom prazniku celokupna priroda preobražava, pa se kaže: Preobražava se i voda i gora.

Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao letnje Bogojavljenje, jer su se i tada, kako piše u Jevanđelju, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni… njega poslušajte“.

U narodu postoji verovanje da se o ovom prazniku celokupna priroda preobražava, da od sutra noći postaju hladne kao i da današnji dan najavljuje skori dolazak jeseni. Na Preobraženje nikako ne valja ni preko dana spavati, jer ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će cele godine biti dremljiv i krmeljiv. Nije dobro ni da neko tog dana plače, niti valja da ljudi ceo dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i ne postanu zgubidani i raspikuće. Ali ono što obavezno treba učiniti jeste da prvi put probate grožđe. Pojedini vernici ovaj praznik proslavljaju kao krsnu slavu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *