Zaječarski Narodni muzej priključio se akciji „Rekreacija umetničkih dela“, koju je pokrenuo muzej „Geti“ iz Los Anđelesa. Ideja je bila da se ljubitelji umetnosti ohrabre da se u svom domu maskiraju u umetnička remek-dela.

Narodni muzej „Zaječar“ je ustanova kompleksnog tipa sa odeljenjima i zbirkama iz različitih oblasti, a ovogodišnje re-kreiranje podstaknuto je okolnostima epidemije COVID 19, takođe reflektuje ovu činjenicu.

Urađena je re-kreacija sa dvema ženskim figurama na plaži i na taj način je učinjen privremeni prelazak iz oblasti arheologije na polje istorije umetnosti. Ležeća ženska figura zasnovana na prikazu sa kasnoantičkog reljefa “Usnula Arijadna” iz carske palate Feliks Romulijana (III-IV vek).

Foto: Narodni muzej „Zaječar“

Sedeća figura ispred nje oblikovana je prema uzoru – bronzanoj statueti „Kupačica“ Mihajla Tomića iz 1928. Obe ove heroine bude sećanja na letnja uživanja: Arijadna – na mediteransko ostrvo Krit, gde je rođena, kao i na drugo – Naksos (Dija), gde je dospela sa Tezejem koji ju je tu i ostavio, da bi je pronašao Dionis; kupačica, sa druge strane, na jednom apstraktnom nivou – na bezbrižno blagovanje pokraj vode i na letnji mir, koji sobom uvek donosi rajsko predosećanje.

Na reljefu iz carske palate Feliks Romulijana, na bloku od belog mermera, Arijadna je prikazana usnula, nakon što ju je Tezej napustio.

„Kupačica“ vajara Mihajla Tomića izlivena je u bronzi, ritmovana je na osnovu ekspresije telesnih pokreta, koji sugerišu da se lepa mlada žena sunča i uživa u blagodatima leta.

Veliki hronološki raspon između dva umetnička dela iz Narodnog muzeja „Zaječar“, u re-kreiranoj sintezi, pobuđuje razmišljanja na temu leta 2020, koje se, po svemu sudeći, razlikuje od dosadašnjih i po nemogućnosti dospevanja do mediteranskih i drugih egzotičnih destinacija.

„Možda je autoru ovog sintetičkog prikaza, Prof. Goranu Janićijeviću, upravo to bilo na umu – da skrene pažnju na mogućnost „novog“ otkrivanja lepote odmaranja u samom gradu, smeštenom na ušću dvaju Timoka. Na taj način, novi kontekst umetničkih tekovina omogućava i novu perspektivu sagledavanja životne stvarnosti“, poručuju iz Narodnog muzeja.

Izvor: Narodni muzej „Zaječar“

Foto: Narodni muzej „Zaječar“

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *